U razgovoru za emisiju Dnevni ritam 1. programa Hrvatskog radija, s novinarkom Ivom Rogić, govorila sam o psihološkoj i neurobiološkoj pozadini novogodišnjih odluka: o nadi, simbolici “novog početka”, ali i o pritiscima koji često nemaju veze s našim stvarnim potrebama.

Dotaknule smo se pitanja zašto se iste odluke iz godine u godinu ponavljaju, što se događa s motivacijom nakon početnog entuzijazma i zašto mozak prirodno pruža otpor promjeni - čak i kada znamo da nam ona koristi. Govorimo i o tome kako prepoznati ciljeve koji zapravo nisu naši, zašto razmišljanje “sve ili ništa” vodi odustajanju te kada odustajanje može biti znak zdravog samoslušanja, a ne neuspjeha.

Razgovaramo o:

- najčešćim novogodišnjim odlukama i razlozima zašto propadaju

- malim, održivim promjenama koje imaju veći učinak od velikih planova

- ulozi nagrade, rutine i okoline u stvaranju novih navika

- osjećaju krivnje, perfekcionizmu i unutarnjem pritisku

- jednom malom, konkretnom koraku koji možete napraviti već danas

Ako ste se ikada osjećali kao da “ne znate ustrajati”, ako vam se čini da stalno krećete ispočetka ili imate dojam da s vama nešto nije u redu - ovaj razgovor donosi drugačiju perspektivu. Ne o jačoj volji, nego o boljem razumijevanju sebe.

🎧 Dopustimo da ove godine promjena krene iznutra, a ne iz pritiska.

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

U podcastu Humanog studija govorimo o nečemu što se rijetko izgovara naglas, iako ga gotovo svi osjećamo, životu nakon pandemije.

Umor, anksioznost, emocionalna tupost, promijenjeni odnosi, gubitak motivacije ili osjećaj da više nismo isti kao prije, sve su to posljedice koje su ostale, iako se o njima sve manje govori.

U ovoj epizodi pitamo se:

jesmo li se zaista oporavili ili smo samo nastavili dalje bez pauze,

kako je pandemija trajno promijenila našu psihu, odnose i pogled na sigurnost,

i što znači brinuti o mentalnom zdravlju u svijetu koji očekuje da smo „već trebali biti dobro“.

Sadržaj:

01:11 Pandemija je točka koja je otključala mentalne probleme koji su spavali ispod površine

 01:45 Što je pandemija promijenila u našem svakodnevnom životu do danas?

 03:00 Što su terapeuti promijenili u svom radu od pandemije?

03:40 Koje su psihološke posljedice nedostatka dodira? 

04:20 Čovjek je svoje privatno i poslovno djelovanje prebacio u online svijet i to mu danas ostavlja posljedice 

06:30 Posljedice izolacije po dječji mozak 

07:15 Čovjek je stvoren da ujutro izlazi na dnevno svjetlo i da se druži 

08:00 Zašto osjećaš kronični umor? Razog nije pandemija, nego tvoj način života koji se promijenio od pandemije

08:30 Cirkadijski ritam i susret sa dnevnim svjetlom su bitni

10:00 Čovjek je po prirodi inertan - osim ako nije u situaciji preživljavanja 

12:00 Društvene mreže - jesi li kao "žaba u sve toplijoj vodi"?

13:40 Društveni život je prošlosti bio kvalitetniji - zašto? 

14:45 Zašto je psihoterapija masovno krenula u Hrvatskoj tijekom pandemije?

15:50 Je li Balkan omekšao po pitanju mentalnog zdravlja nakon pandemije ili se samo radi o smjeni generacija?

17:00 Zašto starije generacije i dalje na psihoterapiju gledaju kroz sram? 

18:00 Zašto mlađe generacije otvorenije gledaju na psihoterapiju? 

🎙️ Podcast vode psihoterapeutkinja Irena Jurjević & novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo našeg Hachibalda 🐕❤️

📌 Prati nas i na Instagramu: [@humanistudio]

🌐 Više o našoj praksi: [www.humanistudio.com]

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Danas otvaramo temu koja je tiha, ali vrlo prisutna: dosada u vlastitom životu.

Možda imate stabilan posao, partnera, rutinu… ništa se posebno ne raspada – ali isto tako, ništa vas više ni ne uzbuđuje. Dani prolaze, sve je „ok“, ali negdje duboko tinja pitanje: "Je li ovo stvarno sve?"

U ovoj epizodi razgovaramo o tome:

što nam dosada zapravo poručuje,

zašto se može pojaviti čak i kad „imamo sve“,

i kako razlikovati normalnu fazu zasićenja od dubljeg osjećaja izgubljenosti ili potisnutih potreba.

Sadržaj:

01:18 Postoji razlika u ‘dosadi’ - i nema veze s količinom novca i mogućnostima

02:26 Je li dosada nešto što treba rješavati odmah?

02:39 Hachyjev zvučni Intermezzo 

03:51 “Imate ‘sve’, auto, stan, dijete - nemojte tražiti kruha pored pogače”

04:24 Kako raditi na nedostatku intime u odnosu - primjer iz života

06:17 Što ako ti kažu da si sebičan/na jer tražiš?

07:59 Kako društvene mreže utječu na naše želje

09:38 Koliko nas drugi prihvaćaju - toliko smo i mi u miru

10:40 Može li dosada biti oznaka blage depresije?  

11:40 Koji su prvi koraci protiv ‘dosade u životu’? 

12:59 Ako nam je dosadno u odrasloj dobi, lako moguće da je uzrok u djetinjstvu

🎙️ Podcast vode psihoterapeutkinja Irena Jurjević & novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo našeg Hachibalda 🐕❤️

📌 Prati nas i na Instagramu: [@humanistudio]

🌐 Više o našoj praksi: [www.humanistudio.com]

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Nekad biramo šutnju kako bismo izbjegli sukob, nekad zato što ne znamo kako izraziti ono što osjećamo, a nekad zato što smo već odustali. No šutnja nije samo odsustvo riječi – ona govori puno. Ponekad čak više od svađe.

U ovoj epizodi istražujemo:

što se događa kad prestanemo komunicirati,

kako šutnja utječe na dinamiku odnosa,

i gdje je granica između zdravog prostora i emocionalne distance.

-Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda 🐕.

Sadržaj:

00:55 Zašto ljudi biraju šutnju u odnosima?

01:57 Postoje različite vrste šutnje

02:51 Šutnja kao manipulacija

04:22 Koje su psihološke posljedice dugotrajne šutnje

06:18 Kako razlikovati manipulaciju od prestrašenosti

08:00 Kako zreo partner doživljava šutnju?

10:30 Kad šutnja prelazi iz smirujuće u štetnu? 

12:07 Kako potaknuti razgovor s osobom koja se povlači?

13:55 Ako ne izgovaramo što se događa - stvari će ostati iste 

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Ova epizoda posvećena je raskoraku između kronološke i psihološke dobi – onoga što kalendar kaže i onoga što osjećamo iznutra. Je li to znak naše mladosti duha, ili možda nesvjesni otpor prema odgovornostima, očekivanjima i etiketama koje godine sa sobom donose?

Zajedno s našom psihoterapeutkinjom Irenom istražujemo:

Zašto se neki ljudi „ne osjećaju u skladu sa svojim godinama“,

što taj osjećaj govori o nama, našem identitetu i životnom putu,

te kako se pomiriti s brojkom, a ostati vjeran svom unutarnjem ritmu.

Sadržaj:

01:10 Dva razloga zašto dolazi do nesklada između kronološke dobi i unutarnjeg viđenja sebe i svojih godina

01:30 Ne doživljava svako društvo na isti način 40-godišnjaka

04:10 Psihoterapijski pogled na godine - dječje reakcije u odraslom tijelu

05:47 Zašto se osjećam ‘mlađe’?

07:07 Danas možemo pripadati drugim kulturama bez da se geografski selimo

8:15 Kako razlikovati mladolikost duha od djetinje neodgovornosti 

10:00 ‘Nemoj izgubiti dijete u sebi’ - kako se gubi u djetinjstvu?

13:08 “Vječni dečko”: Zašto Leonardo Di Caprio dejta samo mlađe djevojke?

📌 Prati nas i na Instagramu: [@humanistudio]

🌐 Više o našoj praksi: [www.humanistudio.com]

🎙️ Podcast vode psihoterapeutkinja Irena Jurjević & novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo našeg Hachibalda 🐕❤️

📚 Želiš dublje razumjeti sebe i mozak? Pretplati se na Substack i primi edukativne članke koji mijenjaju način na koji doživljavaš život, emocije i odnose: https://substack.com/@irenajurjevic

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

U ovom razgovoru analiziramo:

• psihološke i neurološke osnove potrebe za strukturom

• zašto neki ljudi sanjaju o “čuvanju ovaca na Velebitu”

• kako mozak reagira na bezvlašće i kaos

• što znači biti "mali anarhist" u poslu i životu

• može li anarhizam preživjeti na Balkanu?

👇 Dođi kod nas u raspravu — tvoje mišljenje nas zanima! Je li sloboda bez sustava doista moguća?

📌 Prati nas i na Instagramu: [@humanistudio]

🌐 Više o našoj praksi: [www.humanistudio.com]

🎧 Dostupno i na Spotify, Apple Podcasts i drugim platformama.

🎙️ Podcast vode psihoterapeutkinja Irena Jurjević & novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo našeg Hachibalda 🐕❤️

📚 Želiš dublje razumjeti sebe i mozak? Pretplati se na Substack i primi edukativne članke koji mijenjaju način na koji doživljavaš život, emocije i odnose: https://substack.com/@irenajurjevic

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Dok naš um juri kroz digitalni svemir, tijelo još uvijek traži sigurnost dodira, odnosa i povezanosti.

U ovoj epizodi:

🔹 Kako AI utječe na mozak i živčani sustav?

🔹 Zašto su naša tijela ostala "u pećini"?

🔹 ADHD, autizam, trauma – kako tehnologija pojačava obrasce nesigurnosti

🔹 Što gubimo kad nestane direktnog ljudskog kontakta?

🔹 Kako se empatija gasi fizičkom udaljenošću?

🔹 I najvažnije – kako se iscijeliti u svijetu stalne dostupnosti?

🎧 Razgovor koji otvara oči. Ako te zanima psihologija, neuroznanost i stvarni utjecaj tehnologije na čovjeka – ne preskači ovu epizodu.

👇 Klikni play i ostani do kraja. Tvoje tijelo i um će ti biti zahvalni.

Sadržaj:

0:47 Kako AI utječe na nas?

03:21 Razlika utjecaja: Mobilni uređaji, društvene mreže, AI -kako se ljudski um biološki prilagođava na digitalni skok?

05:00 “Dok letimo svemirom i pričamo s umjetnom inteligencijom, naša tijela i živčani sustav još su u pećini.”

06:10 Ljudsko tijelo komunicira i hrani se na više razina - vizualna i auditivna su samo neke od njih

06:55 Spektar autizma i ADHD 

08:30 Morov refleks - Što nam govori u sigurnosti i ljudskom kontaktu?

10:08 Što odsustvo direktnog ljudskog kontakta čini tijelu?

11:50 Kvalitetni primarni odnosi određuju kasnije kapacitete djece 

12:26 Kako se razvija mladi mozak?

13:18 Kako trauma prelazi s roditelja na dijete?

14:06 “Učimo ono čemu smo izloženi.”

14:50 Kako fizička udaljenost gasi empatiju?

16:14 Kako psihoterapija čini razliku u ljudskom životu?

17:44 Kako mi, ljudi otpuštamo traumu?

18:27 Kakve emocijonalne posljedice ostavlja naša stalna digitalna dostupnost?

🎙️ Podcast vode psihoterapeutkinja Irena Jurjević & novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo našeg Hachibalda 🐕❤️

📚 Želiš dublje razumjeti sebe i mozak? Pretplati se na Substack i svaki tjedan primi edukativne članke koji mijenjaju način na koji doživljavaš život, emocije i odnose: irenajurjevic.substack.com

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

🔍 Danas istražujemo jednu od najdubljih i najvažnijih tema – "Kako biti iskren prema sebi i zašto si uopće lažemo?" 🤯💭

Biti iskren prema sebi može zvučati jednostavno, ali u stvarnosti, to je jedan od najtežih koraka na putu osobnog razvoja. 🚶‍♂️💡 Često se nesvjesno upuštamo u samoprevaru, skrivajući istinu o svojim željama, emocijama i ponašanju. 😶‍🌫️❌ Bilo da se radi o izbjegavanju nelagode, 😬 strahu od neuspjeha, 😨 ili potrebi za prihvaćanjem, 🤝 samolaganje postaje način na koji štitimo svoje emocionalno stanje. 🛡️

🎧 U ovoj epizodi istražujemo:

✅ Zašto si lažemo? 🤔

✅ Kako prepoznati vlastite obrasce laganja? 🔍

🧠 Naša psihoterapeutkinja Irena Jurjević podijelit će ključne savjete i tehnike kako biti autentičan i iskren prema sebi. 💬✨

🎙️ Podcast vode psihoterapeutkinja Irena Jurjević & novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo našeg Hachibalda 🐕❤️

📌 Sadržaj:

⏳ 00:39 Zašto si lažemo? 🤯

⏳ 00:52 Kad kreće laganje? ⏳

⏳ 01:44 Tko najčešće laže? 🤔

⏳ 02:42 Postoje li laži kojih nismo svjesni? 👀

⏳ 04:37 Koje stvari lažemo najviše? 📢

⏳ 05:02 Kakvi su ljudi koji lažu namjerno? 🎭

⏳ 06:01 Primjeri iz psihoterapije 🛋️

⏳ 08:17 Kako osvijestiti lažemo li si? 💡

⏳ 11:42 Kategorije laganja – uloga žrtve, bijeg od emocija, trauma bonding, desenzitizacija ⚖️

⏳ 12:51 Uloga žrtve – kako nastaje, zašto se održava i zašto je teško takve ljude konfrontirati 🤷‍♀️

⏳ 16:09 Laž kao bijeg od emocija – kako izgleda i zašto nastaje? 🎭

⏳ 17:31 Trauma bonding – zašto si lažemo oko izbora partnera? ❤️‍🔥

⏳ 20:58 Desenzitizacija – kad nismo svjesni svojih laži 🌀

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Danas ćemo razgovarati o tome "Kako preživjeti blagdane sa i bez roditelja?" ❤️

🌟 Blagdani su često povezani s obiteljskim okupljanjima, no za mnoge, bilo zbog gubitka, udaljenosti ili napetih odnosa, ovaj period može biti emotivno izazovan. U ovoj epizodi istražit ćemo kako se nositi s tugom kada roditelji nisu prisutni, ali i kako upravljati odnosima s roditeljima kada su tu, ali dinamika nije idealna.

💫 Ostanite s nama jer ćemo zajedno s našom psihoterapeutkinjom pružiti savjete kako preživjeti blagdane, bez obzira na to jeste li s roditeljima ili ne.

👥 Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda 🐕

⏰ Sadržaj:

🎯 00:59 Bol za blagdane - zašto je toliko velika?

💭 02:13 Kako se nositi s tom boli?

🤔 03:26 Je li povlačenje dobar izbor?

❤️ 05:18 A Što sa senzacijama i emocijama?

👨‍👩‍👧‍👦 07:32 Kako se obiteljski nositi s gubitkom?

🫂 10:12 Tugujući roditelji i njihova djeca - kako se nositi u toj situaciji?

_____

🏠 13:42 Kako preživjeti blagdane sa roditeljima?

😅 14:17 Zašto Božić u Dalmaciji često izgleda kao akcijska drama uz elemente komedije?

🚗 15:26 Kako otići u posjet doma u Dalmaciju?

💑 16:00 Kad dalmatinci odu doma za blagdane - kako to izgleda njihovim partnerima?

🙏 16:49 Zašto je 'tiha misa' autohtoni dalmatinski proizvod?

✨ 18:59 Kako jednostavno 'preživjeti' blagdane u Dalmaciji?

#HumaniStudio #Podcast #MentalnoZdravlje #Blagdani #Psihologija #ObiteljskiOdnosi

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

🌟 Hrabrost je ključ osobnog rasta i postizanja ciljeva, ali često se suočavamo s pitanjem: kako pronaći ravnotežu između straha i akcije? ⚖️

U ovoj epizodi, istražujemo:

❤️‍🔥 Zašto je hrabrost važna za kvalitetan život

🤔 Kako prepoznati i poduzeti zdrave rizike

📈 Kako rizici mogu voditi prema napretku i ispunjenju snova

🎧 Poslušajte ovu epizodu ako želite:

✨ Pronaći inspiraciju i motivaciju za ostvarenje svojih ciljeva

🔍 Naučiti kako prepoznati prave prilike za zdrave rizike

💡 Razviti strategije za suočavanje s neizvjesnošću i strahom od neuspjeha

🚀 Dobiti praktične savjete kako izgraditi hrabrost i odlučno koračati prema svojim snovima

Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda 🐕.

Sadržaj:

01:05 Kad je vrijeme za rizik? Što psihoterapija kaže?

03:23 Kako to izgleda kad ulazimo u rizik bez podrške?

04:19 Plaćaju li djeca danak rizika roditelja? 

05:08 Rizik kao pomno osmišljeni potez

05:33 Primjeri iz terapeutovog života 

07:15 Kako prepoznati granicu između zdravog rizika i neodgovornog ponašanja?

09:09 Što ako možemo, a bojimo se?

11:06 Iskustva klijenata - od početnih strahova do biznisa 

12:52 Kako se nositi sa strahom od neuspjeha?

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Istražujemo kako se ovaj mit o roditeljskom spasenju manifestira u našem svakodnevnom životu, 🏡 ali i razgovaramo o tome kako možemo osvijestiti ovo uvjerenje te pronaći zdravije načine za suočavanje s izazovima koje život donosi. 💪🌱

Ostanite s nama jer ćemo kroz razgovor s našom psihoterapeutkinjom Irenom 🎙️🧠 istražiti različite perspektive i dublje razumjeti ovaj široko rasprostranjeni, ali često nepriznati mit. 🧐✨

Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda 🐕.

📜 Sadržaj:

00:46 Što znači potreba za spasenjem u psihoterapijskom smislu?

01:28 Zašto krivimo svoje roditelje?

02:29 Na koji način nastaju nezrele ličnosti?

04:58 Kako se formira zrela ličnost?

06:10 Kakvu moć ima uloga žrtve?

06:49 Kad naslanjanje na druge postaje prepreka?

07:53 Što psihoterapija radi s nezrelim ličnostima?

10:47 Na koji način možemo izgraditi autonomniji odnos sa svojim roditeljima?

12:29 Kako surađivati s roditeljima u obiteljskim firmama?

14:36 Koja je razlika između pomoći i spasenja?

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Sjećanja na djetinjstvo obično su ključni dio naše osobne povijesti i identiteta. Međutim, za neke ljude, ovo područje može biti zamagljeno ili čak nedostupno. U ovoj epizodi, istražit ćemo razloge zašto se sjećanja na djetinjstvo mogu izgubiti ili biti blokirana, te kako to može utjecati na naš emocionalni i psihološki razvoj.

Ostanite s nama jer ćemo zajedno s našom psihoterapeutkinjom istražiti moguće uzroke i implikacije nedostatka sjećanja na djetinjstvo, te razgovarati o strategijama koje možemo primijeniti kako bismo bolje razumjeli ovu složenu dinamiku i potencijalno se nosili s njom u terapijskom kontekstu.

Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.

Sadržaj:

0:32 Jel uzrok gubitka sjećanja prolazak vremena?

01:38 Kakve veze sjećanje ima s reakcijama na traumu?

03:07 Kako izgleda modalitet zamrzavanja / ‘freeze mode’ i kakve veze ima gubitak sjećanja s njime

04:17 ‘Freeze mode’ je prvi traumatski modalitet dojenčadi 

06:35 Kakva trauma treba biti da ‘zamrznemo’?

7:47 Ako nemamo sjećanje a djetinjstvo - što napraviti?

9:35 Koje su tehnike rada na traumama? Kako odabrati terapeuta?

11:33 Zlostavljanje u djetinjstvu i gubitak memorije

12:22 Kako se nositi sa nedostatkom sjećanja iz djetinjstva i kako to utječe na naše međuljudske odnose?

14:49 Kad nema sjećanja, kako razlučiti što je protok vremena, a što reakcija na traumu?

17:35 Posljedice razvoda roditelja na sjećanje 

18:25 Pubertet

19:20 Što se događa ako se dijete nema kome povjeriti?

21:04 Zašto je bitno da je roditelj emotivno prisutan kad mu dijete priđe s problemom i što se događa u dječjem tijelu u tom trenutku  

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

U današnjoj epizodi, istražit ćemo što zapravo znači biti u "freeze" stanju, kako prepoznati ove znakove u sebi i drugima te kako to može utjecati na naše emocionalno i fizičko blagostanje. Razmotrit ćemo strategije kako prebroditi "freeze" stanje i vratiti se u stanje smirenosti i uravnoteženosti.

Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.

Sadržaj:

Ovom prilikom istražujemo jedan od ključnih aspekata odgovora na stres - "freeze" stanje. Kada se suočimo s prijetnjom ili intenzivnim stresom, naš organizam ima tri osnovna odgovora: fight (borba), flight (bijeg) i freeze (zamrzavanje).

🥶 Freeze je biološki odgovor koji se javlja kada se osjećamo preplavljenima, nesposobnima ili izgubljenima, te se manifestira kroz zastoj u akciji ili osjećaj nepokretnosti.

🔎 U današnjoj epizodi, istražit ćemo što zapravo znači biti u "freeze" stanju, kako prepoznati ove znakove u sebi i drugima te kako to može utjecati na naše emocionalno i fizičko blagostanje. Razmotrit ćemo strategije kako prebroditi "freeze" stanje i vratiti se u stanje smirenosti i uravnoteženosti.

Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.

Sadržaj:

00:54 Što su ‘fight/flight’ i ‘freeze’ modaliteti u životu i traumi?

02:57 Što se u tijelu događa kad smo izloženi pretjeranom i predugom stresu?

05:15 Koliko dugo možemo ‘zdravo’ izdržati stres?

06:01 Kako možemo prepoznati jesmo li u ‘freeze modeu’?

10:44 Kako izaći iz ‘freeze modea’?

12:48 Kako psihoterapeut radi sa klijentom koji boravi u ‘freeze-u’?

14:53 Kako prepoznati ‘fight/flight’ modalitet?

16:22 Kako izbjeći kronični ulazak u ‘freeze mode’?

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

🔥 Burnout je vrsta kroničnog, nekontroliranog stresa koji ima značajne posljedice za naše fizičko i mentalno zdravlje.

🔎 Burnout ima svoje uzroke.

👧🏼 Oni se nalaze u našim formativnim godinama, kao i u načinima kako živimo danas. 

🌳 Burnout je prirodna reakcija organizma na neprirodne uvjete okoline.

*Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.

Sadržaj: 

00:30 Što je burnout? I koga zahvaća?

2:05 Kako ljudsko tijelo reagira na stres? (Polivagalna teorija) 

5:08 Zašto nastaje burnout?

6 :00 Je li burnout traumatska reakcija?

7:00 Burnout kao zaštita organizma 

8:05 Što napraviti kad se dogodi burnout?

9:30 Zašto je istezanje tijela bitno? 

13:42 Kako psihoterapija pomaže u burnoutu?

14:30 Kakve veze s burnoutom imaju traume iz djetinjstva?

#trauma #neuroznanost #humanistudio #psihoterapija #zadar #psihoterapeut #podcast #irenajurjevic

NAŠ RAD:

https://humanistudio.hr

https://www.facebook.com/humanistudioHR

https://www.instagram.com/humani_studio

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Život često nosi sa sobom izazove i traumatične događaje koji mogu ostaviti dubok emocionalni trag. Upravljanje tim emocijama i rad na ozdravljenju može biti ključno za našu emocionalnu dobrobit i opće zdravlje uma.

U današnjoj epizodi, istražujemo koncept samoterapije i kako sami možemo raditi na prevladavanju traumatičnih iskustava. Bez obzira na to jeste li prošli kroz traumatične događaje ili jednostavno želite poboljšati svoj emocionalni wellness, ova epizoda pružit će vam uvid u alate i tehnike samopomoći koje možete primijeniti u vlastitom životu.

Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.

Sadržaj:

0:34 Što je samo-terapija?

1:30 Kako se narodi kroz povijest nose s traumama?

1:57 Kako evolucijski probavljamo patnju?

3:10 Imamo li mehanizam za proradu patnje?

3:53 Što se događa u mozgu kad otpušta traumu?

4:40 Možemo li bez stručne pomoći proći kroz jako veliku traumu?

5:58 Što je u pozadini svake neprorađene traume?

7:03 Kako se prorađuje trauma?

7:52 Zašto je trauma problem suvremenog društva?

8:31 Zašto je pjevanje terapijsko?

9:30 Kako još možemo proraditi traumatske reakcije? 

11:17 Što šetnja radi mozgu?

12:36 Što priroda radi mozgu?

15:40 Koje su prednosti samo-terapije? 

16:22 Kako da znamo jesmo li zacijelili traumatsko iskustvo? 

17:27 Koji tjelesni sustavi najviše stradavaju pri retraumatizaciji?

18:36 Trauma određuje koliko ćemo živjeti?

21:07 Možemo li promijeniti svoju sudbinu? 

22:35 Kratka anti-traumatska rješenja za kraj

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Oprost je često smatran jednim od najvećih činova ljudske dobrote i ljubavi prema sebi i drugima. Međutim, je li uvijek jednostavno oprostiti? Kako oprostiti kada osjećamo duboku bol, ljutnju ili izdaju? I još važnije, trebamo li uopće oprostiti?

U ovoj epizodi, istražit ćemo složene aspekte oprosta, postavljajući pitanja koja su ključna za naše emocionalno i duhovno blagostanje. Razgovarat ćemo o tome što oprost znači za nas pojedince, kako ga možemo razumjeti i prakticirati u različitim situacijama te kako propitivanje oprosta može oblikovati našu emocionalnu i mentalnu dobrobit.

Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.

Sadržaj:

0:40 Definicija oprosta

2:10 Kako otpustiti patnju?

2:55 Kako oprostiti nekome, a ne izgubiti sebe pritom?

5:05 Iskustva iz psihoterapijske prakse

6:05 Što sa gnjevom?

8:41 Zašto nam treba tuga?

10:13 Koje su dobrobiti oprosta?

10:40 Prepreke i izazovi za oprost

13:00 Kako znati jesmo li uistinu oprostili?

15:39 Kako oprostiti bez psihoterapije

16:58 Liječi li samoća?

19:45 Treba li nekad i ne oprostiti?

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Perfekcionizam, s jedne strane, često se doživljava kao pokretač postizanja izvrsnosti, no s druge strane, može biti povezan s unutarnjim pritiskom, strahom od neuspjeha i stalnom potrebom za potvrdom. U ovoj epizodi, zajedno s našom psihoterapeutkinjom Irenom, istražit ćemo kako traume iz djetinjstva oblikuju ovaj kompleksan obrazac ponašanja te kako prepoznati i suočiti se s njegovim utjecajem na naš svakodnevni život i mentalno zdravlje.  

Ostanite s nama jer ćemo zajedno otvoriti vrata razumijevanja i pružiti alate za izgradnju zdravijeg odnosa prema postignućima i sebi.

Sadržaj:

1:09 Imaju li djeca perfekcionizam?

2:00 Kad se počinje razvijati perfekcionizam?

2:37 Kako traume utječu na oblikovanje perfekcionizma?

4:27 ‘Still face’ eksperiment - sva objašnjenja ljudskih ponašanja 

6:24 Kako zapravo izgleda perfekcionist (koji je pokušavao zadovoljiti svoje roditelje)?

6:38 Zašto perfekcionist zapravo ne čini ništa 

7:31 Kakve veze s perfekcionizmom ima anksioznost roditelja?

9:45 Koja je poveznica perfekcionizma i OKP-a?

10:47 Zašto nastaje ‘OKP’?

11:33 Kakvi su perfekcionisti u vezama i prijateljstvima?

14:00 Kako pomoći perfekcionistu? 

16: Kako se mentalni problemi tretiraju u Velikoj Britaniji - uspredba s Hrvatskom 

17:07 Kako pristupiti OKP-u?

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Dobrodošli natrag u naš podcast o psihoterapiji! Današnja tema nas vodi kroz važno pitanje koje mnogi postavljaju u traženju ljubavi i partnerstva - "Kako prepoznati pravi materijal za partnera?"

Traženje i održavanje zdravog partnerstva može biti izazovno, a mnogi od nas postavljaju pitanje kako razlikovati privremenu privlačnost od održivog, dubokog povezivanja. U ovoj epizodi, istražit ćemo ključne osobine i znakove koji mogu ukazivati na to da je osoba pravi materijal za dugoročan, ispunjavajući odnos.

Vodite ćemo vas kroz razmatranje važnih aspekata kao što su emocionalna inteligencija, zajedničke vrijednosti, komunikacijske vještine i sposobnost suočavanja s izazovima. Razgovarat ćemo o tome kako prepoznati duboka povezivanja iznad površinskih privlačnosti te kako graditi temelje stabilnog i sretnog odnosa.

Također ćemo razmotriti kako se nositi s unutarnjim sklonostima, strahovima ili predrasudama koje mogu utjecati na naš izbor partnera. Kroz ovu epizodu, cilj nam je pružiti vam uvid i alate kako biste donosili svjesne odluke u ljubavnom životu i gradili zdrave, trajne veze.

Ako ste ikada razmišljali o tome kako odabrati partnera koji je pravi materijal za sreću i ispunjenje, ostanite s nama jer ćemo istražiti dublje ove teme i pružiti vam korisne smjernice za vaše ljubavne puteve.

Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.

Sadržaj:

0:53 Kako prepoznati pravi materijal za partnera?

01:36 Zašto je bitno znati rješavati konflikte

01:57 Što je bitno za dugotrajan odnos

02:57 Pitanje djece

6:15 Što sa zaljubljenošću?

07:55 Kakvo smo djetinjstvo imali, takve odnose stvaramo

10:30 Jesmo li svjesni kako biramo?

12:05 Znakovi da je odnos održiv

14:11 Kako su naši stari birali partnere

15:00 Što sa društvenim pritiskom što skorijeg odabira 

16:10 Primjeri iz prakse klijenata nakon rada na sebi  

16:48 Glavna razlika između sretnog i nesretnog partnerstva

19:35 Kako ‘nalazimo uvijek iste partnere’?

20:43 Kakva je situacija u Dalmaciji i ostatku regije? 

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Pasivna agresija je suptilan oblik izražavanja bijesa, frustracije ili neslaganja, često prikrivenog između redova svakodnevnih interakcija. Umjesto otvorenog sukoba, osobe koje prakticiraju pasivnu agresiju koriste indirektne taktike, što može otežati prepoznavanje i suočavanje s tim obrascem ponašanja.

U ovoj epizodi, istražit ćemo kako prepoznati znakove pasivne agresije u različitim situacijama, bilo da su prisutni u obitelji, prijateljstvu ili na radnom mjestu. Naša psihoterapeutkinja će vas voditi kroz karakteristične obrasce ponašanja koji ukazuju na pasivnu agresiju, pomažući vam da bolje razumijete ovu suptilnu, ali moćnu dinamiku.

Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.

Sadržaj:

0:51 Što je pasivna agresija?

1:44 Kako primijetiti pasivnu agresiju

2:38 Koji su načini djelovanja pasivnih agresivaca?

4:17 Definicija pasivne agresije

4:49 U kojoj dobi i kako nastaje pasivna agresija?

07:04 Jel’ pasivna agresija nesvjesna?

7:20 Što napraviti s pasivnom agresijom?

8:43 Pasivna agresija kao dječji obrambeni mehanizam

9:08 Kako psihoterapija pomaže kod pasivne agresije?

12:07 Fizički simptomi kao izraz pasivne agresije

13:49 Pasivna agresija kao manipulacija i kako je prepoznati

15:15 Manipulacija kao odgojno sredstvo 

16:29 Na koji način su pasivno agresivni muškarci, a na koji žene?

17:35 Što su to velike, a što male traume u djetinjstvu? Koje stvaraju pasivnu agresiju?

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Poremećaji prehrane često idu ruku pod ruku s emocionalnim poteškoćama i oblikuju se unutar kompleksnog konteksta međuljudskih odnosa. U isto vrijeme, stilovi vezivanja, koji su razvijeni u ranom djetinjstvu, mogu imati dubok utjecaj na naše odnose s hranom i tijelom. Kako se ovi aspekti međusobno prožimaju, otvaraju se vrata za razumijevanje dubokih emocionalnih korijena poremećaja prehrane.

Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.

Sadržaj: 

1:38 Zašto su nastali prvi Ana i Mia blogovi u 2000ima u Hrvatskoj

2:24 Što je poremećaj prehrane?

3:30 Kakve veze ima stil vezivanja s prehrambenim poremećajem?

4:04 Retraumatizacija na bolničkim odjelima 

4:43 Poremećaj prehrane je izolacija pojedinca od odnosa u životu

5:05 Anoreksija kao odbijanje kontakta i života 

6:54 Sjeme prehrambenih poremećaja je u ranom djetinjstvu

7:30 Zašto osoba s poremećajem prehrane ne zna što joj se događa

7:53 Kako pristupiti anoreksiji

8:12 Zašto se osobe s poremećajem prehrane boje (medicinskog) sustava?

8:54 Poremećaj prehrane nema veze sa vanjskim izgledom 

9:14 Zašto se emocionalno prejedamo?

9:33 Koji tip privrženosti je anoreksija, a koji (emocionalno) prejedanje?

10:20 Zašto se prejedamo?

11:00 što ne izgovorimo, unosit ćemo kroz hranu 

11:31 Što se događa u bulimičnom umu?

13:00 Kad društvene mreže mogu loše utjecati na mladu osobu po pitanju odnosa s hranom?

14:39 Kako pomoći osobi koja ima problem s hranom?

16:00 Hrana nije samo hrana - bebu dojka hrani ali i smiruje 

17:00 Što o nama kažu navike za stolom: tko su ‘brljavci’, a tko ‘gutači’?

18:32 Kako ‘preživjeti’ obiteljski stol za vrijeme blagdana?

22:22 Kako izgleda zdravi odnos sa hranom?

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Jeste li ikada osjetili da nosite veći teret u vezi ili braku? Možda ste se suočili s situacijom u kojoj ste vi ti koji donose većinu odluka, iniciraju planove ili preuzimate odgovornost za kućanske obveze, dok vaš partner izgleda pasivno promatra? Ako je odgovor potvrdan, tada ste se vjerojatno suočili s problemom "lijenog partnera".

U ovoj epizodi, istražit ćemo uzroke i posljedice ovog fenomena koji može izazvati ne samo neravnotežu u vezi, već i osjećaj frustracije, osamljenosti i nesigurnosti. Bit ćemo otvoreni i iskreni u razgovoru o tome kako se osjeća biti s takvim partnerom, ali i kako se osjeća biti taj "lijeni" partner.

Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda, ali i dvije nimfe.

Sadržaj:

1:08 Kako definirati lijenog partnera?

2:10 Kakav je to ‘odsječeni partner’?

2:52 Kako izgleda partner koji je u otporu?

3:43 Jel’ kućanski posao i forma partnerske komunikacije?

4:37 Kako na početku veze prepoznati lijenog partnera?

5:40 Kakav ti je život, takva ti je kuća

6:00 “Ženi je mjesto u kući” - što to govori o govorniku?

7:00 S kućanskim objvezama dijete komunicira i sa svojim roditeljima

9:02 Tko je više lijen, muškarci ili žene?

10:27 Kućanski poslovi kao sredstvo kontrole

11:30 Naše obiteljske uloge kao valuta za vrijednost

13:12 Pomaže li partnerska terapija u kućanskim poslovima?

17:10 Kad reći ‘dosta’?

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.

Sadržaj:

1:03 Za koga je 'one night stand' (ONS) moguć?

2:27 ONS i životne faze

4:13 Osuđuju li se u ONS-u najviše žene?

5:22 Jesu li muškarci promiskuitetni koliko se misli?

7:13 Seksualnost nije samo fizički susret

8:14 Što kad krenu osjećaji?

9:43 Što sa ‘situacijama’ (situationships’)?

10:23 Tko je ranjiviji na ‘situacije’?

12:04 Zašto seks povezuje - evolucijska perspektiva

13:21 Od čega kondom ne štiti?

18:00 Pozadina ONS-a: “Ja nisam vrijedan/a ljubavi”

18:35 ONS nije ‘feminizam’

19:47 Ženska energija & Muška energija

21 :25 Što sutradan?

23:49 Seks kroz geštalt terminologiju: ONS kao strah od odabiranja i strah od ostavljanja

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

U ovoj epizodi, otvoreno ćemo istražiti različite aspekte nevjere. Razgovarat ćemo o tome što točno podrazumijeva prevara, kako se ona može manifestirati u različitim oblicima i kako može utjecati na pojedinca, odnos i obitelj.

Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.

0:33 Definicija nevjere

1:51 Zašto gej parovi manje varaju od heteroseksualnih parova

3:47 Zašto muškarci varaju?

6:42 Zašto žene varaju?

8:04 Koliko su emotivno duboki odnosi sa strane?

8:18 Što sa plitkim,kratkim avanturama sa strane?

10:55 “Volim te, dogodilo se!” - vjerovati ili ne?

12:60 Mogu li odnosi postati bolji nakon suočavanja s nevjerom?

14:01 Što s ‘hodanjem po jajima’ nakon nevjere?

17:15 Uzimanje ‘zdravo za gotovo’ i prevelika očekivanja 

17:39 ‘Green flags & red flags? - korisnost i štetnost

18:29 Jesu li ljudski odnosi u prirodi monogamni ili poligamni?

20:58 Preljub kao napuštanje sebe

21:44 Definicija zaljubljenosti

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

U današnjoj epizodi, istražit ćemo različite znakove koji ukazuju na napadaje panike, kako fizičke tako i emocionalne. Naša psihoterapeutkinja će vas provesti kroz razumijevanje što se događa u tijelu tijekom napadaja, zašto oni nastaju, u kojim fazama života mogu nastati te te kako prepoznati specifične okidače i simptome.

Napadi panike ne moraju vladati vašim životom. Ako ste ikada osjetili paniku ili ste svjedočili napadajima panike kod drugih, ostanite s nama u ovoj epizodi jer ćemo vam pružiti informacije i alate kako biste se osjećali osnaženo i bolje opremljeni za suočavanje s ovim izazovnim iskustvima.

U ovoj emisiji otkrivamo:

2:36 Zašto anksiolitici nisu dovoljni?

3:42 Kako psihoterapija pomaže u napadima panike?

4:15 Što je napad panike?

4:35 Primjer nastanka napada panike

5:34 U kojim životnim razdobljima nastaju napadi panike?

5:52 Zašto se napadi panike pojavljuju u životnim prekretnicama?

8:45 Kako psihoterapeut pomaže u napadima panike?

11:10 Kako traumatski događaj može uzrokovati anksiozni ili panični napad?

13:05 Kako osnivanje obitelji ima veze s napadima panike?

13:51 Kakve veze s paničnim napadima ima ‘kriza srednjih godina’?

16:01 Zašto napad panike nije tako loša stvar?

17:31 Kako pomoći osobi koja u trenutku kad doživljava napad panike?

20:30 Zbog čega u današnjici nastaju napadi panike?

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Zlostavljanje u odnosima je tema koja se često skriva u sjeni, izazivajući osjećaje srama, krivnje i nesigurnosti kod onih koji su pogođeni. U ovoj epizodi, želimo otvoreno istražiti znakove zlostavljanja u odnosima, kako bismo pružili slušateljima priliku za prepoznavanje i razumijevanje situacija koje bi mogle ukazivati na zlostavljanje.

Nadalje, pružiti ćemo vrijedne informacije i smjernice o tome što čini zlostavljanje u vezi, kako se razlikuje od zdravih konflikata i sukoba te kako prepoznati različite oblike zlostavljanja. 

Emisiju su izvele psihoterapeutkinja Irena Jurjević i suvoditeljica Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.

1:37 Zašto ulazimo u zlostavljajuće veze?

2:12 Kako prepoznati da si u zlostavljajućoj situaciji?

3:28 Kako izaći iz zlostavljajuće veze?

4:27 Zašto je sram osnova svakog zlostavljanja? 

5:25 Privlačimo li ili propuštamo zlostavljače prema sebi?

6:44 Kako prepoznati zlostavljača na početku veze?

7:50 Gdje zlostavljač najbolje glumi? 

8:36 Čega se boje manipulatori? 

9:36 Koji su znakovi emotivnog zlostavljanja?

10:44 Što je poremećaj ličnosti?

11:53 Kako prekinuti odnos sa zlostavljačem?

13:12 Što ne raditi u sukobu sa zlostavljačem?

13:38 Što možemo napraviti u sukobu sa zlostavljačem?

14:47 Zlostavljač zlostavlja u intimi

16:09 kad se zlostavljač povlači?

17:04 Zašto se žrtva vraća?

18:43 Definicija zlostavljanja

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

Danas ćemo se posvetiti jednoj intrigantnoj temi koja je sve prisutnija u našem društvu - toksičnoj pozitivi i onoj koja to nije.

Što zapravo to znači? Toksična pozitiva odnosi se na nametanje ideje da uvijek moramo biti sretni, osjećati se dobro i biti optimistični bez obzira na sve okolnosti. Ova vrsta "pozitivnog prisiljavanja" može biti štetna jer potiskuje naše prave osjećaje, nepravedno stigmatizira negativnost i otežava nam suočavanje s izazovima života.

S druge strane, postoji i druga struja - autentična i uravnotežena pozitivnost koja prepoznaje da je normalno i zdravo doživljavati različite emocije, uključujući i one negativne. Ova vrsta pozitivnosti uključuje razumijevanje i prihvaćanje tuge, bijesa, straha i drugih negativnih emocija kao prirodnih dijelova našeg iskustva. Istovremeno, omogućuje nam da razvijemo zdrave strategije suočavanja i stvaranje pozitivnih perspektiva.

U ovoj epizodi istražiti ćemo dublje ove dvije vrste pozitivnosti - toksičnu i autentičnu. Raspravljat ćemo o negativnim posljedicama toksične pozitive na naše mentalno zdravlje, odnose i samopouzdanje. Razmotrit ćemo kako prepoznati toksičnu pozitivnost u sebi i drugima te kako se oduprijeti društvenom pritisku da uvijek moramo biti sretni i pozitivni.

-psihoterapeutkinja Irena Jurjević u razgovoru s novinarkom i ljubiteljicom dobrog života Mateom Magaš.

U ovoj epizodi otkrivamo:

1:22: Što je to toksična pozitiva?

2:55: Odgoj u obitelji i ‘nije ti ništa’ 

4:12: Zašto muškarci ‘ne osjećaju’?

5:15: Kako se ‘boriti’ s toksičnom pozitivom?

6:31: Ono što ne izgovaramo, raste. 

6:54: Što je to autentična pozitiva?

7:55: A što s društvenim mrežama?

10:06: Kako psihoterapeut radi s ‘toksičnom pozitivom’?

12:38: Zašto je tuga potrebna?

13:32: Zašto materijalna sigurnost današnjim generacijama nije dovoljna?

17:16: ‘Alati’ za autentičnu pozitivu

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

U ovoj epizodi otkrivamo:

0:40: Koja iskustva utječu na naš sadašnji život?

1:27: Razlozi zašto danas ne znamo odabrati najbolje za sebe

2:10: Razlog zašto danas ne znaš kazati 'ne'

2:45: Razlog zašto smo okruženi ljudima koji nas crpe

4:15: Što radi psihoterapija?

6:45: Što psihoterapeut gleda na seansi?

7:47: Zašto psihoterapija 'djeluje'?

9:10: Kako odabrati zdrav odnos?

10:10: Zašto je 'nepristojnost' dobra?

11.15: Zašto psihoterapeut ne može dati savjet?

13:50: Kako fizička kazna u djetinjstvu utječe na odrasle romantične odnose?

14:45: Kako nastaje 'naučena bespomoćnost'?

16:08: Kako nastaju zlostavljači?

17:20: Što je to 'odgovornost žrtve'?

19:35: Kako pristupiti 'teškim temama' s partnerom/prijateljem?

21:40: Zašto 'pucaju' veze?

22:14: Kako reći 'ne' teškim ljudima?

Dnevna doza psihoterapije i mentalne dobrobiti:

www.humanistudio.hr

https://www.youtube.com/@IrenaJurjevic

https://instagram.com/humani_studio

https://www.tiktok.com/@irenajurjevic

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

U ovoj epizodi otkrivamo: 

1:08: Zašto ući u psihoterapiju

3:25: Kako misli i situacije utječu na naše zdravstveno stanje 

4:08: Kada i gdje se manifestira trauma

13:25: Zbog čega su građani masovno krenuli na psihoterapiju u pandemiji

16:35: Zašto je Instagram trenutno najbolja besplatna 'mental health' platforma 

17:48 Zašto je u 24-oj najbolje otići na psihoterapiju

19:25: Zašto briga o mentalnom zdravlju kasno stiže u sustave 

22:55: Kako odabrati psihoterapeuta

25:10: Razlog zašto u psihoterapiji nema brzinskog rješenja 

Dnevna doza psihoterapije i mentalne dobrobiti:

www.humanistudio.hr

https://www.youtube.com/@IrenaJurjevic

https://instagram.com/humani_studio

https://www.tiktok.com/@irenajurjevic

Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.